Adekvatnost kapitala u regiji - Hrvatska dobra

Adekvatnost kapitala je mjera koja u odnos stavlja jamstveni kapital banke i rizikom ponderiranu aktivu banke. U širem smislu adekvatnost kapitala prikazuje sposobnost banke da apsorbira gubitke nastale lošim plasmanima, što znači da što je veća adekvatnost kapitala vjerovnici tj. štediše banke su sigurniji.

U više navrata većina stručnjaka u Hrvatskoj isticala je stabilnost bankarskog sustava te dobru kapitaliziranost hrvatskih banaka. Zbog nove metodologije obračuna adekvatnost kapitala hrvatskih banaka nedavno je povećana za 2,5% u odnosu na kraj 2009. godine. Istovremeno je HNB propisao i veću razinu minimalne adekvatnosti kapitala, koja od 31. ožujka 2010. Godine iznosi 12% u odnosu na dosadašnjih 10%.

Hrvatske banke dobro kapitalizirane

Usporedbom adekvatnosti kapitala regije i nekih razvijenijih zemalja možemo reći da su banke u nas dobro kapitalizirane sa stopom od 18,9%. To bankama omogućava relativno veliku moć apsorbiranja potencijalnih gubitaka, što bi trebalo umirujuće djelovati na hrvatske štediše. I zemlje regije veoma dobro stoje po stopi adekvatnosti kapitala u odnosu na razvijenije zemlje.
Od zemalja uzetih u razmatranje u ovoj analizi najvišu stopu adekvatnosti kapitala ima Srbija sa stopom od 21,4%, a slijedi Turska sa stopom od 20,1%. Hrvatska se na ovoj tablici našla na trećem mjestu sa već spomenutom stopom 18,9%. Slijede Bugarska, Makedonija i Ukrajina, sve sa stopom većom od 15%.
Na samom začelju nalaze se španjolske i talijanske banke koje imaju relativno niske stope ispod 10%.

Povećanje stope adekvatnosti kapitala


Prema sadašnjem planu Baselskog komiteta za nadzor banaka adekvatnost kapitala banaka morati će se u budućnosti povećavati, počevši od 2012. Godine. Kako bi to bio prilično veliki udar na banke dopustiti će se razdoblje prilagodbe od 10 do 20 godina kako bi banke uspjele ispuniti zahtjev za povećanjem adekvatnosti kapitala. To bi trebalo značajno utjecati na sigurnost bankarskog sustava i pomoći u sprečavanju velikih bankovnih gubitaka koji su nedavno uzrokovali svjetsku gospodarsku krizu.
Ostaje nada da će i dobro kapitalizirane hrvatske banke biti u mogućnosti u većoj mjeri financirati gospodarstvo koje bi nadajmo se uskoro trebalo polako početi pokazivati znakove oporavka i izlaska iz krize. Tu ionako tešku zadaću gospodarstvo ne može ispuniti bez kvalitetnog i povoljnog financiranja.

Krediti u švicarcima – što se dešava konverzijom u euro?

Posljednjih nekoliko mjeseci aktualno je pitanje što raditi sa kreditima koji su vezani uz švicarske franke. Svi znamo da je tečaj franka ojačao u odnosu na euro, što je utjecalo i na rast franka u odnosu na hrvatsku valutu. Spekulacije o budućem tečaju franka ostaviti ćemo analitičarima, prikazati ćemo na jednostavnom primjeru što se događa prilikom konverzije kredita iz švicaraca u euro.

Zlatno je financijsko pravilo da se zadužuje u valuti u kojoj se i ostvaruju prihodi. U Hrvatskoj to u najvećem broju slučajeva nije moguće zbog valutne klauzule koja je prisutna u najvećem broju kredita. Zaduženje u eurima je logična opcija buduću da HNB brani tečaj kune prema euru pa je on stabilan kroz dulje vremensko razdoblje sa manje ili više predvidljivim sezonskim utjecajima.

Nakon uredne otplate glavnica u eurima se povećala

Oni koji su svoje kvadrate kupili zaduživanjem u švicarskim francima privukla je niža kamatna stopa koja u konačnici dosta utječe na ukupnu otplatu kredita. Zaduženjem u švicarcima prihvatili su i tečajni rizik od kojeg se uglavnom nije moguće zaštititi. Za potrebe izračuna pretpostaviti ćemo da je klijent 31.01.2006. godine podignuo stambeni kredit u švicarskim francima u protuvrijednosti od 80.000 EUR, sa rokom otplate od 30 godina i uz kamatnu stopu od 4%. Zbog jednostavnosti izračuna, pretpostaviti ćemo da je kamatna stopa do danas ostala nepromijenjena (što u stvarnosti nije slučaj) kako bi izolirali utjecaj povećanja kamatne stope i zadržali se na komponenti tečaja.
                                                                     
Prema tečajnici HNB-a za taj datum, klijent je da bi dobio protuvrijednost 80.000 EUR podignuo kredit od 124.312,00 švicaraca. Rata kredita u švicarcima iznosila mu je 593.48, ili preračunato prva rata 01.03.2006. godine iznosila je 2.771,55 HRK. Uz pretpostavku nepromijenjene kamatne stope (a što smo već rekli da vjerojatno nije slučaj, kamata je promijenjena na gore pa bi time i rata bila veća) rata kredita 1.7.2010. godine iznosi 3.216,66 HRK.

Ono što je nama interesantno je vidjeti kako stoji otplata kredita. Urednom otplatom mjesečnih anuiteta, 01.07.2010. godine glavnica iznosi 113.947,00 CHF. Ukoliko se konverzija radi prema tečaju 01.07.2010. godine glavnica iznosi 86.015,00 EUR. Dakle unatoč urednoj otplati i nepromijenjenoj kamati danas je klijent u eurima banci dužan više nego je protuvrijednosti eura podignuo prije 4,5 godina!

Konverzija ne smanjuje ratu kredita

Upravo će se to dogoditi ukoliko danas klijent zatraži konverziju kredita u eure. Glavnica kredita biti će mu uvećana, a treba napomenuti da se tu trebaju uračunati i dodatni troškovi konverzije kredita, obrade kreditnog zahtjeva, troškovi javnog bilježnika, moguće nove procjene nekretnine itd. Napomenimo i to da konverzijom kredita u eure mjesečna rata će sigurno dodatno narasti zbog veće kamatne stope na euro kredite. Konverzijom kredita klijent se zaštitio od budućeg tečajnog rizika, tj. daljnjeg jačanja švicarskog franka prema euru odnosno kuni.

Pretpostavimo da je klijent odlučio da mu se konverzija kredita isplati te sada ima kredit vezan uz euro. Klijent je promijenio svoj tečajni rizik i sada je izložen tečajnom riziku prema euru, kojeg HNB uspješno godinama brani na približno istim razinama. Ukoliko tečaj franka u budućnosti nastavi jačati, klijent je napravio dobar posao jer je gubitak na kreditu umanjio. Ali ako tečaj franka u budućnosti oslabi, klijent je na gubitku jer da je ostavo kredit u švicarskim francima zaduženje u odnosu na euro bi se smanjilo. Dakle ne samo što je ostvario gubitke u sadašnjosti, on će i u budućnosti gubiti potencijalnu zaradu.

Što će biti s tečajem švicarskog franka

Zaključak je da ukoliko smatrate da će tečaj franka nastaviti jačati u duljem vremenskom razdoblju konverzija kredita unatoč troškovima se itekako isplati. Ako smatrate da će franak u odnosu na euro i kunu slabjeti ostavite kredit u švicarcima. Točno predviđanje tečaja u tako dugom vremenskom razdoblju čista je lutrija i danas možda jedino hobotnica Paul može dati točno predviđanje!